Aktivnosti i projekti

1. „ZAŠTITA I UREĐENJE ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA SLUNJČICA U EDUKATIVNO-TURISTIČKE I ŠPORTSKO-REKREACIJSKE SVRHE“

Projekt je započeo u proljeće 2007. godine

Cilj projekta je kroz informiranje javnosti o izuzetnoj vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti stvoriti svijest o potrebi i važnosti očuvanja, te time i drugačije ponašanje i odnos pojedinaca i zajednice prema prirodnim vrijednostima.

Zatim, spriječiti daljnje degradacije cijelog prostora i zaštititi biološku i krajobraznu raznolikost.

Također, otvaranje prostora za sportsko-rekreativne; turističko-edukativne aktivnosti, očuvanje prirodne, povijesne i kulturne baštine; poticanje održivog razvoja lokalne zajednice kroz proširenje sadašnje ponude u seoskom i izletničkom turizmu i poljoprivredi

Do sada je realizirano:

2. „ŽIVJETI S PARKOM“

>> Pravilnik o unutarnjem redu -
Vrbanićevog perivoja u Karlovcu - spomenika parkovne arhitekture

>> „ŽIVJETI S PARKOM“ VRBANIĆEV PERIVOJ, KARLOVAC (6.-7.5.2011.)

>> „ŽIVJETI S PARKOM“ u okviru EUROPSKOG TJEDNA
Nedjelja, 9. SVIBANJ 2010. g. od 10:00 – 13:00 sati, Vrbanićev perivoj, Karlovac

•  Projekt je osmišljen kao početak sustavne i dugoročne obnove spomenika parkovne arhitekture Vrbanićevog perivoja, u hortikulturnom i turističko-kulturnom smislu vraćanja njegove prvotne uloge mjesta u kojem su građani Karlovca i njihovi posjetitelji boravili u svrhu odmora, šetnje, rekreacije, susretanja, umjetničkog stvaranja i doživljavanja i sl.

Projekt je započeo 2008. godine i održava se svake godine u travnju i svibnju.

U okviru projekta provode se osim popularno-znanstvenih predavanja i razne edukativne radionice, poučne šetnje, vožnja u kočiji, vježbanje pilatesa i joge u perivoju. Tijekom 2008. i 2009. g. za učenike i građane organizirane su: dendrološka, hortikulturna, keramičarska radionica, radionica izrade natpisa za biljne vrste perivoja, te radionica izrade suvenira. Posebno ove godine, bio je održan i spust raft čamcima rijekom Koranom do Vrbaićevog perivoja.

U sklopu projekta izdana je i brošura o izradi kućica za ptice.

>> Kućice za ptice (autor: dr. sc. Vesna Tutiš, pdf, 2.1 MB)

Kliknite na slike za uvećanje!

3. „PROMOCIJA I ZAŠTITA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI DOLINE RIJEKE DRETULJE“

Projekt ima za cilj trajnu zaštitu staništa creta u gornjem toku rijeke Dretulje, kao i razvoj održivog modela turističke ponude uz povezivanje s poljoprivrednim kapacitetima zajednice na ponudi usluga i proizvoda. Projektne djelatnosti će s jedne strane osnažiti zajednicu kako bi se kultura održivog razvoja prihvatila kao način života.

OPERATIVNI CILJEVI PROJEKTA

3. a „IMPLEMENTACIJA PLANA UPRAVLJANJA PODRUČJEM GORNJEG TOKA DOLINE DRETULJE“

Cilj projekta je provesti aktivnu zaštita doline rijeke Dretulje prema nacrtu plana upravljanja, što podrazumijeva aktivnosti:

Organizacija zajedničkih aktivnosti dionika na području očuvanja prirode

Poučna tabla u dolini rijeke Dretulje

4. „KARLOVAČKA ŽUPANIJA-KOLIJEVKA HRVATSKE BIOSPELEOLOGIJE“

Projekt „Karlovačka županija-kolijevka hrvatske biospeleologije“ krenuo je u provedbu u listopadu 2008. godine. Ciljevi projekta odnose se na postavljanje izložbe u Muzeju grada Karlovca, tiskanje knjižice/kataloga, odnosno kalendara, te organizacija nekoliko predavanja u idućem razdoblju. Cilj nam je educirati javnost ne samo o problematici zaštite prirode, već i o geološkoj baštini. Budući da ove godine obilježavamo 60. obljetnicu zakonske zaštite hrvatske geološke baštine ovom izložbom želimo dati svoj doprinos spoznaji o vrijednosti i značaju geološke baštine na svim razinama u RH. Dakle elementi projekta Karlovačka županija – kolijevka hrvatske biospeleologije su:

Kako bi se osigurala kvalitetna provedba samog projekta, angažirana je strukovna nevladina udruga Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1 iz Zagreba. Za potrebe projekta provode se dodatna literaturna istraživanja te analizu postojećih zbirki i arhiva u kojima bi se mogli naći podaci o biospeleološkim istraživanjima Karlovačke županije te potencijalni prilozi za projekt, prvenstveno reference, sakupljeni biološki materijal, portreti istraživača i drugi podaci o istraživanjima. Na osnovi do sada ostvarenih terenskih biospeleoloških istraživanja analiziraju se postignuti podaci i biraju prilozi za projekt, prvenstveno fotografije špilja, špiljskih staništa, špiljske faune i procesa biospeleoloških istraživanja.

>> Bioraznolikost podzemne faune karlovačke županije
(http://www.hbsd.hr/Projekti.html)

5. „PLAN UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM PRIRODE –
ZNAČAJNI KRAJOBRAZ KLEK“

PROJEKT „PLAN UPRAVLJANJA ZAŠTIĆENIM PODRUČJEM PRIRODE – ZNAČAJNI KRAJOBRAZ KLEK“ FINANCIRA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST I KARLOVAČKA ŽUPANIJA. OSIM JAVNE USTANOVE, NA PROJEKTU SURAĐUJU I SPELEOLOŠKI KLUBO „OZREN LUKIĆ“ I RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNIM FAKULTET IZ ZAGREBA, PLANINARSKO DRUŠTVO „KLEK“ IZ OGULINA I SEPELEOLOŠKO DRUŠTVO „KARLOVAC“ IZ KARLOVCA.
DO SADA SU IZVRŠENA GEOLOŠKA I SPELEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA, A NA PROLJEĆE 2010. GODINE POČINJU I FLORISTIČKA ISTRAŽIVANJA.
PROJEKT JE PREDVIĐEN U TRAJANJU OD SVIBNJA 2009. DO SVIBNJA 2012. GODINE, A OSNOVNI CILJ PROJEKTA JE IZRADA I DONOŠENJE PLANA UPRAVLJANJA. PORED TOGA, PROVODI SE DOPUNA POSTOJEĆE POUČNE STAZE NOVIM SADRŽAJIMA I IZVEDBA NOVE GEOLOŠKE POUČNE STAZE.

Promotivnih materijali:
>> ZNAČAJNI KRAJOBRAZ KLEK - ZAŠTĆENO PODRUČJE PRIRODE
( pdf, Karlovac, 2010. god., 2.3 MB)

>> PROMOTIVNA BROŠURA „KLEK – ZNAČAJNI KRAJOBRAZ“
(2009. god., 5.7 MB)

6. „TRAJNA ZAŠTITA ŠPILJE U KAMENOLOMU TOUNJ“

>> Rješenje Ministarstva kulture kojom se špilja u kamenolomu Tounj stavlja pod preventivnu zaštitu

Javna ustanova „Natura viva“ koja upravlja zaštićenim područjem, u suradnji sa speleolozima i Državnim zavodom za zaštitu prirode, pokrenula je projekt „Trajna zaštita špilje u kamenolomu Tounj“, sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Karlovačke županije koja u konačnici treba donijeti odluku o budućem statusu ovog vrijednog prirodnog lokaliteta.

Stručna istraživanja Špilje u kamenolomu Tounj i špilje Tounjčice u okviru projekta, u razdoblju od veljače do rujna 2011. godine, provodilo je 8 udruga:

Speleolozi su uključeni u projekt s ciljem izrade stručnih elaborata značajkama preventivno zaštićenog područja, a na temelju stručnih elaborata Državni zavod za zaštitu prirode izraditi će Stručnu podlogu za trajnu zaštitu špilje. U narednom periodu Županijska skupština bi trebala razmatrati prijedlog zaštite s ciljem proglašenja trajne zaštite ovog vrijednog speleološkog lokaliteta.

ŠPILJA U KAMENOLOMU TOUNJ
Nalazi se na rubu Ogulinske zavale, na padinama brda Krpel, u neposrednoj blizini naselja Tounj u Karlovačkoj županiji. Lokalno stanovništvo spominje je kao Pećinu Jezero kraj Korenićeva mlina, s prvotno malim prirodnim špiljskim ulazom, zatrpanim tijekom prvih radova na eksploatacijskom polju kamenoloma Tounj. Speleolozima je poznata tek kao kaverna, prvi put otvorena urušavanjem stijenskog materijala uslijed radova u kamenolomu 1964. godine.
Tijekom eksploatacije kamena kasnijih su se godina u nekoliko navrata, na različitim lokacijama, otvarali ulazi koji bi se najčešće zatvarali nasipavanjem materijala s namjerom da se izbjegne opasnost  od stradavanja radnika u kamenolomu i propadanja strojeva u podzemlje…

Tek osamdesetih godina 20. stoljeća, prilikom otvaranja dva veća ulaza, započeta su sustavna istraživanja Špilje u organizaciji Speleološkog odsjeka Planinarskog društva Sveučilišta „Velebit“ te članova SO PD „Željezničar“, a potom se istraživanjima pridružuju i druge speleološke udruge. Ubrzo se došlo do spoznaje da je riječ o velikim podzemnim prostorima značajnim sa stanovišta geologije te zaštite prirode i okoliša. S ukupno istraženih 8,5km podzemnih kanala, ova je špilja jedna od najduljih u Hrvatskoj.
Svjesni izuzetnih prirodnih vrijednosti Špilje u kamenolomu Tounj, tijekom višegodišnjeg razdoblja speleolozi potiču njenu zaštitu te je Ministarstvo kulture 2008. proglašava preventivno zaštićenim područjem na rok od 3 godine, u kategoriji geomorfološki spomenik prirode.
Prema utvrđenim smjernicama za zaštitu, ciljevi očuvanja Špilje su njene geomorfološke i speleomorfološke značajke, ali i vrijedna podzemna fauna. Naime, špilja je zaštićena i u okviru Nacionalne ekološke mreže, kao dio Ogulinsko-plaščanskog područja (HR 2000592).

SEDIMENTOLOŠKE ZNAČAJKE ŠPILJE
Špilja u kamenolomu Tounj obiluje rijetkim sedimentacijskim, erozijskim i korozijskim oblicima koji spadaju u svjetske fenomene. Ističu se posebne vrste freatičkih siga, fasete, tzv. „leopardova koža“, „hijeroglifi“ te mjestimice izuzetno dugi „špageti“, inicijalne cjevčice stalaktita duljine čak do 0,5m.
U prostranim špiljskim prostorima i manjim kanalima zabilježeno je mnoštvo siga raznih vrsta: stalaktiti, stalagmiti, stupovi, helektiti, , saljevi, špiljske kamenice, špiljske splavi,
špiljski biseri, konuliti, zavjese, kaskade i kuglaste špiljske konkrecije.

HIDROGEOLOŠKI ZNAČAJ
Zbog hidrogeoloških osobitosti te zbog bogatstva i ugroženosti podzemne faune, ogulinsko područje proglašeno je početkom tisućljeća jednim od 10 najugroženijih krških ekosustava na Zemlji. Špilja u kamenolomu Tounj, dio je toga područja, a hidrološki je aktivan speleološki objekt, nedvojbeno hidrodinamički vezan s ponornim područjem Zagorske Mrežnice (ponor Ambarac) i špiljom Mandelajom u blizini Oštarija. Aktivnim špiljskim kanalima u kišnom razdoblju protječu značajne količine vode koja u konačnici izvire iz špilje Tounjčice, a djelomice se pojavljuje i na manjim izvorima u blizini. Jezera Špilje u kamenolomu Tounj sadrže značajne akumulacije vode i spadaju u najljepša podzemna jezera u Hrvatskoj. Neka od većih su Mamutovo jezero, jezero Eno i Veliko jezero. Stanje u oba speleološka objekta (Tounjčici i Špilji u kamenolomu) ima velik utjecaj na čistoću i režim vezanih površinskih rijeka, Tounjčice i Mrežnice pa je tim važnija adekvatna zaštita s konačnim ciljem zadržavanja stanja što sličnijeg njihovom prvotnom prirodnom stanju.

BIOSPELEOLOŠKE ZNAČAJKE
Tijekom najnovijih istraživanja utvrđena je bogata podzemna fauna, čak 59 svojti beskralješnjaka, od čega su 32 svojte prave špiljske životinje. Ističe se vodena fauna, a osobito jedina slatkovodna spužva na svijetu (Eunapius subterraneus) , jedini slatkovodni špiljski žarnjak na svijetu (Marifugia cavatica), nova vrsta sljepušca (Niphargus n. sp.) i dr. Kopnena fauna zastupljena je s čak 18 utvrđenih troglobionata no pretpostavlja se da ih je mnogo više. Najznačajniji nalazi su kornjaš Bathyscimorphus croaticus, endem Korduna i nova vrsta skokuna Neelus n. sp. U špilji je zabilježena i kolonija šišmiša vrste Rh. ferrumequinum koja broji 350 – 500 jedinki. Čak 10 utvrđenih svojti faune Špilje u kamenolomu Tounj uvršteno je u Crvenu knjigu špiljske faune Hrvatske. Među njima su 3 kritično ugrožene svojte (CR),
dok su 2 svrstane u kategoriju rizičnih vrsta (VU).

ŠPILJA TOUNJČICA
Na temelju provedenih istraživanja donosi se argumentirani prijedlog proširenja zaštićenog područja na špilju Tounjčicu i čitav utjecajni nadsloj oba speleološka objekta (Špilja u kamenolomu i Tounjčica).
Razlog je nedvojbena hidrološka veza dvaju špilja, no i specifične vrijednosti špilje Tounjčice, posebice geomorfološke, hidrogeološke i biospeleološke.
Riječ je o izvor špilji s dva veća jezera koja su u kišnom razdoblju spojena u jedno.
Tounjčica je tipski lokalitet za nekoliko vrsta podzemne faune.
Buduće posjetitelje zasigurno će zadiviti ulaz velikih dimenzija i vezane kulturne znamenitosti (mlinica, obrambeni zidovi).
Ova je špilja i arheološki lokalitet pa je i kao takva predložena za zaštitu u okviru Prostornog plana Karlovačke županije…

>> Fotogalerija špilja Tounjčica

STUDIJSKO PUTOVANJE U OKVIRU PROJEKTA
(BUCHEN, EBERSTADTER TROPFSTEINHÖHLE,
GEOPARK BERGSTRAßE-ODENWALD, NJEMAČKA)

U blizini grada Buchena u okrugu Neckar-Odenwald u Njemačkoj, na granici naselja Eberstadt i Bödigheim, nalazi se kamenolom Eberstadt. Godine 1971., tijekom radova u kamenolomu, otkrivena je kaverna nazvana Eberstadter Tropfsteinhöhle. Riječ je o špilji koja je već godinama otvorena za posjetitelje, a ujedno i području zaštićenom u okviru Geoparka Bergstrasse-Odenwald. Ulaz se nalazi na atraktivnoj lokaciji blizu današnjeg aktivnog površinskog kopa tehničko-građevnog kamena i na obali manjeg jezera ispunjenog podzemnom vodom. Jezero je nastalo na području nekadašnjeg eksploatacijskog polja, okruženo je zelenilom, a blizu špiljskog ulaza nalazi se info-centar s promotivnim materijalima o špilji i zaštićenom području. Za posjetitelje je uređeno 600m špilje, a u okviru jednog od najnovijih projekata Grada Buchena uređuje se i muzejski prostor s predviđenim iznimno atraktivnim sadržajima koji su namijenjeni budućim posjetiteljima špilje i područja zaštićenog u okviru Geoparka.
Spomenuto odredište odabrano je za studijsko putovanje u okviru projekta „Trajna zaštita Špilje u kamenolomu Tounj“, kao primjer dobre prakse, jer se ondje odvija kontrolirana i održiva eksploatacija kamena, sukladno zakonskim propisima koji se odnose na zaštitu i očuvanje speleoloških objekata.
Studijsko putovanje trajalo je od 25.-27. rujna 2011., a domaćini iz Buchena organizirali su program na dan 26. rujna.

Sudionici programa s hrvatske strane:
Darka Spudić, ravnateljica Javne ustanove „Natura viva“
Marina Trpčić, voditeljica projekta, Javna ustanova „Natura viva“
Ivica Sopek, načelnik Općine Tounj
Klaudio Gočen, zamjenik načelnika Općine Tounj
Projektni tim iz Hrvatske u gradu Buchenu ugostili su:
Axel Krahl, pročelnik uprave za građenje i okoliš, Okrug Neckar-Odenwald
Achim Brötel, upravitelj Okruga Neckar-Odenwald
Roland Burger, gradonačelnik Grada Buchena
Wolfgang Hauck, suradnik, Grad Buchen

Špilje u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg kojoj pripada i okrug Neckar-Odenwald zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode. Tim su zakonom, između ostaloga, zabranjene sve radnje koje mogu nanijeti štetu ili nepovoljno utjecati na špilje. Špilje koje su otvorene za posjetitelje nisu pod zaštitom, ali mogu se zaštititi posebnim pravilnikom kao spomenici prirode. Kamenolomi po zakonu zahtijevaju posebnu dozvolu. Moraju funkcionirati na način da ne izazivaju štetne utjecaje na okoliš ili druge opasnosti. Prema potrebi se izdaje dozvola s uvjetima i zahtjevima. Dakle dozvola za eksploataciju se može dobiti tek kad su ispunjeni pravni zahtjevi. U dogovoru s LGRB (Ured okružne uprave za geologiju, mineralne sirovine i rudarstvo) iz Freiburga, za konkretan slučaj kamenoloma Eberstadt određeni su odgovarajući propisi zahvaljujući kojima je, uz određene uvjete, moguća istovremena održiva eksploatacija mineralnih resursa i zaštita ondje otkrivenih speleoloških objekata, uz održavanje programa za posjetitelje, a posebice edukativnih programa usmjerenih na zaštitu i očuvanje geobaštine.
Naime, ukoliko se prilikom eksploatacije otkrije špilja dužine najmanje 20m, napuštaju se radovi u krugu 30m oko špiljskog ulaza. Potom se mjere duljina i pružanje špilje, izrađuje se topografski nacrt i dokumentiraju se značajke špilje. Automatski se stavljaju pod zaštitu one špilje koje su produžetak novootkrivenih „Kornäckerhöhle“ (špilja dužine 180m, također otkrivena radovima u kamenolomu), kao i one na koje se nailazi u istoj ravnini, ukoliko su okomite na pravac pružanja glavnog kanala (u tom slučaju smatra se da mogu biti vezane za ranije otkrivenu i zaštićenu špilju dužine 3km koja se nalazi u neposrednoj blizini, a paralelnog je pružanja u odnosu na Tropfsteinhöhle i Kornäckerhöhle). Podrazumijeva se da će se zaštititi one kaverne koje sadrže značajne špiljske ukrase (sige) i one za koje se utvrdi da su dio do sada istraženog špiljskog sustava, a naročito špilje „Hohler Stein“. Ukoliko za novootkrivene špilje ne vrijede gore navedeni kriteriji, a utvrdi se da postoje značajke radi kojih vrijedi zaštititi špilju, opet se konzultira Ured okružne uprave (LGRB) iz Freiburga.
Ukoliko novootkrivene kaverne ne podliježu navedenim kriterijima ili ne postoje druge značajke vrijedne za zaštitu, kamenolom može nastaviti s radom. S druge strane, u slučaju zaštićenog speleološkog objekta, u cilju očuvanja stijenske stabilnosti trajno se napuštaju rudarski radovi u krugu 30 metara od špiljskih prostora, a u radijusu od 50 metara primjenjuju se manje razarajuće tehnike miniranja, niskovibracijski eksplozivi i odgovarajući načini paljenja.
Zbog još nekih specifičnih značajki eksploatacijskog polja, točnije geoloških značajki kopa i pripadajućih špilja, pretpostavlja se da postoji čitav niz međusobno paralelnih pukotinskih diskontinuiteta koji su redom okomito smješteni u odnosu na glavne špiljske kanale u Eberstadtu (ranije objašnjeno). Sukladno tome, s ciljem očuvanja i zaštite značajnih podzemnih prostora i podzemnih voda, planiraju se i poduzimaju odgovarajuće učinkovite mjere i postavljaju uvjeti za daljnji rad kamenoloma.

Uvidom u dobru praksu na proteklom studijskom putovanju u Eberstadt i Buchen, pokazalo se da je, zahvaljujući provođenju postojećeg zakona, odnosno temeljem primjene odgovarajućeg modela održivog upravljanja prirodnim resursima, istovremeno moguće održati eksploataciju kamena bez velikih gubitaka, adekvatno zaštititi vrijedne prirodne podzemne prostore i vezane podzemne vode te u neposrednoj blizini upravljati špiljom koja je otvorena za posjetitelje. U okviru projektnih aktivnosti i pripreme Stručne podloge za zaštitu Špilje u kamenolomu Tounj i špilje Tounjčice, Javna ustanova će predožiti primjenu sličnog modela zaštite i upravljanja u korist svih dionika – lokalne i regionalne uprave, sektora zaštite prirode, gospodarstva, turizma, nevladinog sektora i lokalnog stanovništva.

Kliknite na slike za uvećanje!

7. ŠKOLA KRŠA NA SLUNJČICI

Speleološki klub „Ozren Lukić“, u suradnji s Javnom ustanovom „Natura viva“, objavio je radni priručnik u okviru projekta „Škola krša na Slunjčici“. Nositelj projekta je SKOL, a financijska potpora osigurana je od strane Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske, temeljem natječaja MATRA KNIP za projekte iz područja zaštite prirode u 2011. godini. Osnovni su ciljevi projekta edukacija mlade populacije o prirodnim vrijednostima osjetljivih područja u kršu Hrvatske, senzibilizacija mladih za očuvanje prirode krša te aktivno uključivanje u zaštitu takvih područja i svih pripadajućih prirodnih vrijednosti. Projekt se provodi u tri faze, od svibnja 2011. do svibnja 2012., a plan je da se u tom razdoblju održi ukupno 20 Škola krša na Slunjčici za grupe od 30 do 60 polaznika. Priručnik je dio nastavnih materijala iz 4 programska područja (s detaljnijim osvrtom na krš Slunjčice): zaštita prirode, geologija, hidrogeologija i speleologija. Ciljane grupe korisnika su učenici i profesori osnovnih i srednjih škola te studenti visokih učilišta s područja Karlovačke županije i Grada Zagreba, ali i drugi pridruženi polaznici, osobito zainteresirano stanovništvo područja hrvatskog krša. U okviru cjelodnevnog izvanškolskog programa, polaznici Škole krša slušaju predavanja u kino dvorani u Slunju, nastavu u prirodi na nekoliko odabranih lokacija (izvor Slunjčice, drveni most na Slunjčici ispod tvrđave, Matešićeva špilja), sudjeluju na radionicama u istraživačkoj stanici na Slunjčici, a uključen je i neobavezni izletnički dio - šetnja uz Slunjčicu do Rastoka. Edukativni program djelomice uključuje i prikupljanje novih podataka o značajkama zaštićenog područja te monitoring kvalitete voda i pojedinih zaštićenih vrsta flore, odnosno faune. Svrha je priručnika da korisnicima olakša praćenje programa te da pisanom riječju i slikom utječe na razvoj svijesti o zaštiti prirode u osjetljivim područjima krša. Prethodno je tiskana i ilustrirana radna bilježnica koju polaznici ispunjavaju tijekom nastave u prirodi i na radionicama. Materijale i stručnu podlogu za oba izdanja osigurali su članovi radne skupine na projektu, uz pomoć zaposlenika Javne ustanove, al i mnogih speleologa koji su obogatili sadržaj ustupajući svoje fotografije špilja, jama i pripadajućih detalja, površinskih oblika u kršu i sl..
Sukladno Izjavi kojom se obvezala SKOL-u kao suradnik na projektu, Javna ustanova osigurala je grafičku pripremu, prijelom i tisak polovice naklade priručnika, temeljem vlastitog projekta (“Opremanje istraživačke stanice Slunjčica”). Sredstva za taj projekt osigurana su temeljem natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao dio opreme istraživačke stanice, namijenjene upravo edukativnim programima koje Javna ustanova provodi u suradnji s nevladinim udrugama. Projektom Škola krša na Slunjčici definirano je da po njegovu završetku Javna ustanova preuzima program te ga u suradnji sa Speleološkim klubom “Ozren Lukić” prilagodi i kontinuirano provodi u zaštićenim područjima Karlovačke županije, a prema potrebi i u drugim područjima krša. Slijedi postupak zaštite projekta i ishođenje licence za planirani modificirani oblik izvanškolskog programa.
Više o projektu na web stranicama SKOL-a – www.skol.hr ili na stranicama Javne ustanove “Natura viva” – www.karlovac-nature.hr.

Promotivnih materijali:

>> PRIRUČNIK - ŠKOLA KRŠA NA SLUNJČICI
( pdf, 2011. god., 1.3 MB)

>> RADNA BILJEŽNICA - ŠKOLA KRŠA NA SLUNJČICI
( pdf, 2011. god., 1.2 MB)

7. PROMOCIJA I ZAŠTITA ŠUMSKIH STANIŠTA
ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA PETROVA GORA - BILJEG

Područje Značajnog krajobraza Petrova gora nalazi se na granicama Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, blizu granice s Bosnom i Hercegovinom.
To je prostor očuvanih krajobraznih vrijednosti vršnog dijela Petrove gore s istaknutim vrhovima, potočnim dolinama, te kulturno-povijesnim vrijednostima.
ZK Petrova gora – Biljeg obuhvaća površinu 2.926,00 ha, od čega se 2.124,03 ha nalazi na području Karlovačke županije, a ostalo u Sisačko-moslavačkoj županiji. Područje je bogatom biljnim i životinjsim svijetom, a ima i veliku kulturno-povijesnu važnost (Pavlinski samostan, spomenik na Petrovcu, Partizanske bolnice, legendarno mjesto pogibije Kralja Petra Svačića itd.).
Najvažnija prirodna obilježja su područja i kompaktni šumski predjeli ispresjecani potočnim dolinama. U južnom dijelu prevladavaju šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena, dok sjeverne dijelove obrastaju bukove šume s običnim grabom.

Područje značajnog krajobraza Petrova gora - Biljeg do sada nije bilo obuhvaćeno razvojnim projektima u smislu unaprjeđenja zaštite, održivog upravljanja i korištenja. Budući da je područje izloženo sve intenzivnijem turističkom, ugostiteljskom, rekreativnom i dr. korištenju, nužno je definirati upravljačku strategiju u skladu sa smjernicama zaštite prirode i održivog korištenja značajnog krajobraza. Ovaj projekt je uvod u stvaranje osnove za kvalitetno upravljanje područjem kroz točno definiranje granica, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa svih uključenih dionika te upravljačkih prava i odnosa s Javnom ustanovom Sisačko-moslavačke županije (na čijem se području nalazi manji dio značajnog krajobraza), inventarizaciju bioloških, ekoloških, krajobraznih i drugih vrijednosti te izradu stručne podloge sa smjernicama za upravljanje područjem, od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode. Ovim projektom uspostavljena je suradnja s Hrvatskim šumama i Lokalnom akcijskom grupom Petrova gora. Do sada su stvoreni preduvjeti za razvoj rekreacijskih i edukativnih djelatnosti na tom prostoru i ovim projektom će se iste unaprijediti.
U tom segmentu već se započelo s realizacijom konkretnih projekata (Hrvatske šume, Centar za civilne inicijative, izviđači, planinari i biciklisti), koji bi zajedno s našom inicijativom trebali dati snažan sinergijski učinak.

Na području Petrove gore već postoje kilometri označenih planinarskih i poučnih staza, lovišta, organizirani posjeti školske djece i drugih grupa turista, a broj će se u budućnosti povećavati.

S druge strane, nekontrolirani porast turista i izgradnja prateće infrastrukture također mogu ugroziti osjetljivi šumski ekosustav, zato je potrebno uravnoteženo gospodariti ovim resursima. Tako bi prirodni kapaciteti bili zamašnjak gospodarskog razvoja ovog kraja, a da istovremeno ne bude ugrožen biljni i životinjski svijet te brojni kulturno-povijesni spomenici.

CILJEVI: Opći cilj projekta je očuvanje prirodnog sastava šumskih fitocenoza te zaštitnu funkciju šume kroz promociju i edukaciju javnosti što je ujedno i cilj očuvanja Značajnog krajobraza Petrova gora.

Specifični ciljevi projekta su (a) podizanje razine svijesti ciljanih skupina o prirodnim vrijednostima Petrove gore te (b) definiranje dozvoljenih radnji i uvjeta kroz smjernice  za mjere zaštite.

Budući da je područje Značajnog krajobraza Petrova gora izloženo sve intenzivnijem turističkom, ugostiteljskom, rekreativnom i dr. korištenju, nužno je definirati upravljačku strategiju u skladu sa smjernicama zaštite prirode i održivog korištenja značajnog krajobraza.
Projekt će imati dvostruku ulogu - da kroz edukacijske i promotivne aktivnosti ukaže o vrijednostima šumskih ekosustava ovog područja te da izrađenim smjernicama za mjere zaštite, sve interesne skupine poput planinara, lovaca, biciklista, izviđača, školske djece i mještana, ali i potencijalnih investitora u smislu razvoja ruralnog turizma informira o „pravilima ponašanja“.
Projekt je uvod u stvaranje osnove za kvalitetno upravljanje područjem kroz točno definiranje granica, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa svih uključenih dionika te upravljačkih prava i odnosa s Javnom ustanovom Sisačko-moslavačke županije (na čijem se području nalazi manji dio značajnog krajobraza), inventarizaciju bioloških, ekoloških, krajobraznih i drugih vrijednosti te izradu stručne podloge sa smjernicama za upravljanje područjem. Kroz aktivnosti unapređenja aktivne zaštite i promocije šireg područja ZK Petrova gora, turističkom i rekreacijskom smislu na temelju prikupljenih stručnih i znanstvenih podataka, stvorit će se baza podataka za izradu plana upravljanja ovim područjem.

Promotivnih materijali:

>> BROŠURA - PETROVA GORA - BILJEG
( pdf, 2011. god., 3.6 MB)